Bosnia & Hercegovina / Bosna i Hercegovina (BS)

Usred onoga što mnogi nazivaju “izumiranje medija” uzrokovanim pandemijom, ekonomskom nestabilnošću, dezinformacijama i ratom, pojavio se sve veći broj novih vrsta nezavisnih medija.

Kako su tradicionalni mediji nastavili smanjivati broj zaposlenih u protekloj deceniji, lokalni digitalni mediji sve brže su se širili Evropom, donoseći osvježenje u “medijsku pustinju”, privlačeći neentuzijastičnu publiku i uvodeći nove načine širenja važnih informacija.

Uprkos političkim, ekonomskim i jezičkim razlikama u više od 40 zemalja u kojima smo proveli ovo istraživanje, 540 lokalnih digitalnih medijskih organizacija navedenih u našem direktoriju Project Oasis suočavaju se s mnogim zajedničkim izazovima, ali i mogućnostima.

Neki od ključnih rezultata našeg istraživanja:

• Oni koriste društvene medije da dopru do mlađe publike, šalju najnovije vijesti putem kanala Telegram kako bi zaobišli cenzuru i obučavaju građanske novinare da dopru do marginaliziranih zajednica.
• Više od 85% navodi da su društvena pitanja i ljudska prava ključna područja njihovog izvještavanja, uključujući teme vezane za migracije, izbjeglice, rodnu ravnopravnost i feminizam.
• Više od 50% posvećuje resurse istraživačkom novinarstvu, a mnogi formiraju saveze kako bi izvještavali i preko granica.
• Više od 58% osnivača medija predstavljenih u ovom izvještaju su žene. Iznimno su skloni saradnji, a većina ima dva ili više suosnivača.
• Mediji koje su osnovani timovi koji uključuju i muškarce i žene prijavili su najveće prihode, u prosjeku 509.740 eura godišnje
• Oni koji ulažu u razvoj poslovanja grade održivije organizacije. Medijske kuće koje imaju barem jednog zaposlenika posvećenog generiranju prihoda prijavili su prosječne godišnje prihode šest puta veće od onih bez zaposlenika u tim ulogama: 598.539 eura nasuprot 95.629 eura.
• Više od polovine medijskih kuća u ovoj studiji su neprofitne organizacije, a mnogi od onih profitnih svoje dobiti ulažu više u novinarstvo nego u stvaranje profita.
• Glavni izvori prihoda neprofitnih medija su grantovi, pojedinačne donacije i članstvo (tim redom). Glavni izvori finansiranja profitnih komercijalnih medija su: oglašavanja, pretplata na web stranice i grantovi.
• Raznolikost prihoda je važna, ali previše izvora ne korelira s većim uspjehom. Razvijanje od dva do šest izvora prihoda čini se optimalnim za finansijsku održivosti i neovisnost.
• Digitalni lokalni mediji variraju od malih startupa koje vode volonteri posvećeni svojim zajednicama do visokoprofitabilnih multi-platformi koje privlače milione pregleda stranica svakog mjeseca i zarađuju milione godišnje.
• Iako su neki od medija koji su ispitani u ovoj studiji stari više od 20 godina, više od polovine počelo je objavljivati tek u posljednjoj deceniji. Najveći broj njih osnovan je 2016.

Održivost je teška i nema jednostavnog recepta za uspjeh. Međutim, mnogi predstavnici medija koje smo intervjuisali pokazuju da je moguće pronaći podršku koja im je potrebna da bi služili svojim zajednicama.

“Bez oligarha, bez pretplate. Samo vaše donacije i naš rad”, slogan je češkog internetskog novinskog portala “Deník Referendum”, osnovanog 2009. godine. Glavni i odgovorni urednik, Jakub Patočka, objasnio nam je svoju metodu: “Čitaoci koji žele raspravljati [u odjeljku komentara] ispod naših članaka plaćaju naknadu. Na taj način ostvarujemo skroman prihod, a istovremeno podstičemo kultiviranje diskusije.”

Medijske zadruge koje se finansiraju kroz priloge članova su zanimljiv model među nekim od publikacija u našem direktoriju. U Velikoj Britaniji, članovi zadruge “Bristol Cable” su također “demokratski dioničari”, što znači da mogu prisustvovati godišnjim generalnim sastancima organizacije, glasati o uređivačkim kampanjama i kandidirati se na izborima za odbor neizvršnih direktora.

Većinu medijskih kompanija koje smo mapirali za kreiranje našeg direktorija pokrenuli su novinari, često s ograničenim resursima i poslovnim iskustvom, ali uprkos ovim (i mnogim drugim) izazovima, mnogi su rekli da očekuju rast u narednim godinama.

Neki od njih će biti dobro poznati čitaocima koji rade u oblasti medija, ali vjerujemo da ćete naći i neka iznenađenja među mnogim inspirativnim primjerima koje smo pronašli u Evropi. Ipak, ne možemo reći da je ova prva verzija Project Oasis uspjela da obuhvati sve medije koji bi trebali biti uključeni u naš evropski direktorij.

Mnogi naši nalazi u ovoj studiji bili su u skladu s našim prethodnim istraživačkim projektima, a da bismo pružili širi kontekst i tačke poređenja, sve prethodno navedene ključne nalaze ćemo pobliže elaborirati u izvještaju koji slijedi.

Ovaj istraživački projekt je proveden korištenjem metodologije koju smo razvili u SembraMedia kada smo 2015. počeli tražiti slične tipove medija u latinoameričkim zajednicama u Latinskoj Americi, Španiji i Sjedinjenim Državama. Otkako smo započeli Project Oasis 2022. godine, više od 60 ljudi radilo je na ovom poduhvatu, uključujući 34 istraživača s lokalnim iskustvom koji su vodili mapiranje, analizu i intervjue na više od 30 jezika.

Važno je napomenuti da ovaj izvještaj o medijima i naš direktorij ne predstavljaju konačnu, iscrpnu listu svih nezavisnih digitalnih medija u Evropi. Nadamo se da je ovo samo prvi korak u tekućem istraživačkom projektu koji ćemo nastaviti da razvijamo.

Inspirisani smo inovativnošću, odlučnošću, hrabrošću i često nagrađivanim novinarstvom medijskih profesionalaca koji su, uprkos napornom radnom danu, velikodušno izdvojili vrijeme da razgovaraju sa našim istraživačima.

Kao što smo naučili iz prethodnih studija, isticanje medija navedenih u direktoriju Project Oasis može pomoći njihovim liderima da dijele znanje, sarađuju i steknu veću vidljivost i priznanje organizacija koje mogu pružiti podršku koja im je potrebna i koju zaslužuju da nastave svoj rad.

Sloboda štampe

Prema Indeksu slobode medija 2022. Reportera bez granica, pravni okvir za osiguranje slobode medija u Bosni i Hercegovini je relativno razvijen, ali nepovoljno političko i ekonomsko okruženje ograničava njegovu primjenu u praksi. Neki mediji prakticiraju autocenzuru i izbjegavaju kritičko novinarstvo usljed pritisaka. Novinari/ke su najčešće izloženi verbalnim napadima i prijetnjama, a povremeno i fizičkim napadima. Novinari/ke se uglavnom ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao i nemaju povjerenja u zaštitu policije.

Tržišna struktura i dominacija

Prema podacima Reportera bez granica, Bosna i Hercegovina ima fragmentirano medijsko tržište sa oko 40 TV stanica, 150 radijskih stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 časopisa i drugih periodičnih publikacija te oko 600 internetskih portala. Ipak, toliki broj medija “ne podrazumijeva pravi pluralizam informacija i mišljenja”, navodi organizacija Reporteri bez granica. Prema IREX-ovom Indeksu medijske održivosti iz 2019., građani se “sve više oslanjaju na mobilne tehnologije i internetske izvore informacija” – posebno na Facebook. To može  doprinijeti pluralizmu, ali je također povezano sa zabrinjavajućom proliferacijom lažnih vijesti i dezinformacija.

Finansiranje medija

Većina nezavisnih digitalnih medija u Bosni i Hercegovini zavisi od grantova stranih donatora kao što je USAID, kao i privatnih donatorskih organizacija. Znajući da to dugoročno nije održivo, neki domaći digitalni mediji nude i reklamne i konsultantske usluge kao dodatni izvor prihoda. Lokalne vlasti rijetko podržavaju neprofitne medije.

U direktoriju se nalazi šesnaest profila digitalnih medija iz Bosne i Hercegovine. Riječ je o medijima koji se prvenstveno bave istraživačkim novinarstvom te na etički i profesionalan način izvještavaju o ljudskim i manjinskim pravima. Oni uspostavljaju ravnotežu u medijskom ekosistemu u odnosu na komercijalne platforme koje objavljuju pristrane i senzacionalističke sadržaje, kao i one koje propagiraju dezinformacije i klikbejt sadržaje.

Većina medija u direktoriju redovno izvještava o ljudskim i manjinskim pravima, ali postoje i specijalizovani mediji koji pokrivaju važna pitanja kao što su teme vezane za LGBTIQA+ zajednicu, npr. LGBTI.ba, i romsku zajednicu, npr. NEWIPE.

Svih 16 digitalnih nativnih medija su neprofitne organizacije čiji se rad finansira prvenstveno iz inostranih grantova. Neki od njih koriste usluge oglašavanja i konsaltinga kao alternativne izvore prihoda. Udruženje građana eTrafika.net pokrenulo je jednu inovativnu platformu – prvi photo stock u Bosni i Hercegovini, pod nazivom “Foto baza”. Platforma je kreirana kako bi se smanjila nezakonita upotreba profesionalnih fotografija i osigurala zaštita autorskih prava. “Želimo da damo doprinos zaštiti autorskih prava i uređenju tržišta fotografija, kaže Vanja Stokić, glavna urednica portala eTrafika.

Među stotinama online informativnih portala u Bosni i Hercegovini, malo ih je koji nude originalan, visokokvalitetan sadržaj o temama od javnog interesa i koji su finansijski i uređivački neovisni. Kako bi ove domaće digitalne medijske organizacije postale samoodržive, moraju steći znanja i vještine u poslovnim modelima koji se oslanjaju na druge izvore prihoda osim grantova.

Posljednji put ažurirano: decembar 2022.