Bosnia & Hercegovina / Bosna i Hercegovina (CR)

U pozadini onoga što mnogi nazivaju „masovnim izumiranjem medija” koji je prouzročila pandemija, gospodarska nestabilnost, dezinformacije i rat, pojavilo se mnoštvo novih vrsta neovisnih medija.

Dok se tijekom posljednjeg desetljeća u tradicionalnim medijima nastavilo smanjivati osoblje, izvorno digitalni mediji u Europi su procvjetali, popunjavajući “medijske pustinje”, privlačeći razočaranu publiku i uvodeći nove načine dijeljenja značajnih informacija.

Unatoč političkim, gospodarskim i jezičnim razlikama koje karakteriziraju više od 40 zemalja u kojima smo proveli ovo istraživanje, 540 izvornih digitalnih medijskih organizacija predstavljenih u našem direktoriju ‘Project Oasis’, suočavaju se s mnogim zajedničkim izazovima i mogućnostima.

Ključni pronalasci u našem istraživanju:

• Upotrebljavaju društvene medije za ciljanje mlađe publike, šalju ažurirane vijesti putem Telegrama za izbjegavanje cenzure i obučavanje građana novinara da dopru do marginaliziranih zajednica.
• Više od 85 % izjavilo je da su pitanja društva i ljudskih prava ključna područja koja pokrivaju, uključujući teme povezane s migracijama, izbjeglicama, rodom i feminizmom.
• Više od 50 % posvećuje resurse istraživačkom novinarstvu, a mnogi sklapaju saveze kako bi pokrivali priče preko granica.
• Više od 58 % osnivača medija predstavljenih u ovom izvješću su žene. Usmjereni su na suradnje, a većina ima dva suosnivača ili više njih.
• Mediji koje su osnovali timovi koji uključuju i muškarce i žene prijavili su najveće prihode, u prosjekom od 509.740 EUR godišnje.
• Oni koji ulažu u razvoj poslovanja grade održivije organizacije. Mediji koji imaju najmanje jednog zaposlenika posvećenog stvaranju prihoda prijavile su prosječni godišnji prihod šest puta veći od onih bez osoba na tom radnom mjestu: 598.539 EUR u usporedbi s 95.629 EUR.
• Više od polovice medija u ovom istraživanju su neprofitne organizacije, a većina komercijalnih poduzeća ulaže više u novinarstvo nego u stvaranje profita.
• Među neprofitnim medijima, primarni izvori prihoda su potpore, pojedinačne donacije i članstva (tim redom). Među komercijalnim medijima, najvažniji izvori su: oglašavanje, pretplate i potpore.
• Raznovrsnost prihoda je veoma bitna, ali previše izvora nije povezano s većim uspjehom. Razvijanje od dva do šest izvora prihoda čini se optimalnim za održivost i neovisnost.
• Raspon raznovrsnosti izvornih digitalnih medija kreće se od malih start-upova koje vode volonteri posvećeni zajednici u kojoj žive, do visokoprofitabilnih medijskih platformi koje privlače milijune pregleda stranica svaki mjesec i zarađuju milijune eura godišnje.
• Iako je nekoliko medija u ovom istraživanju starije od 20 godina, više od polovice počeli su objavljivati u prošlom desetljeću. Najveći broj medija osnovan je 2016.

Održivost je teška i ne postoji jednostavan recept za uspjeh. Međutim, mnogi medijski čelnici koje smo intervjuirali dokazuju da je moguće pronaći potporu koja im treba kako bi služili svojim zajednicama.

„Bez oligarha, bez pretplate. Samo vaše donacije i naš rad” jest slogan češkog digitalnog lokalnog medija Deník Referendum koji je osnovan 2009. Glavni urednik Jakub Patočka ispričao nam je o ovoj metodi: „Čitatelji koji žele komentirati ispod naših članaka plaćaju naknadu. Ovaj pristup stvara skroman prihod i pomaže u kultiviranju rasprave.”

Medijske zadruge koje se financiraju donacijama članova jesu zanimljiv model među nekim organizacijama u našem direktoriju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, članovi zadruge The Bristol Cable također su „demokratski dioničari”, što znači da mogu prisustvovati godišnjim općim skupštinama organizacije, glasati za uredničke kampanje i kandidirati se na izborima za upravni odbor neizvršnih direktora.

Većinu medija koje smo mapirali kako bismo stvorili naš direktorij pokrenuli  su novinari, često s ograničenim sredstvima i poslovnim iskustvom, ali unatoč ovim (i mnogim drugim) izazovima, mnogi su izjavili da očekuju rast u nadolazećim godinama.

Neki će biti dobro poznati čitateljima koji rade u području medija, ali vjerujemo da ćete, među mnogim nadahnjujućim primjerima koje smo pronašli u Europi, pronaći nekoliko iznenađenja. Ipak, ne tvrdimo da ova prva inačica direktorija Project Oasis predstavlja sve medije koji bi trebali biti uključeni u naš europski direktorij.

Uvidi koje smo dobili ovim istraživanjem u skladu su s našim prethodnim projektima istraživanja, a kako bismo pružili širi kontekst i točke usporedbe, istražili smo dublje sve navedene ključne uvide u izvješću koje slijedi.

Ovaj istraživački projekt proveden je metodologijom koju smo razvili u organizaciji SembraMedia kada smo počeli tražiti slične vrste medija u hispanoameričkim zajednicama u Latinskoj Americi, Španjolskoj i Sjedinjenim Državama 2015. godine. Otkada smo započeli s direktorijem Project Oasis 2022. godine, više od 60 ljudi radilo je na ovom projektu, uključujući 34 istraživača s lokalnim iskustvom koji su mapirali, analizirali i proveli intervjue na više od 30 jezika.

Važno je napomenuti da ovo izvješće i direktorij medija ne predstavljaju završni, iscrpan popis svih izvorno digitalnih medija u Europi. Nadamo se da je ovo samo prvi korak istraživačkog projekta koji je u tijeku, a koji ćemo nastaviti razvijati.

Nadahnuti smo inovacijama, odlučnošću, hrabrošću i često nagrađivanim novinarstvom koje su proizveli medijski čelnici koji su velikodušno odvojili vrijeme u svojim užurbanim radnim danima za razgovor s našim istraživačima.

Kao što smo naučili iz prethodnih istraživanja, isticanje vrsta medija koji se nalaze u direktoriju Project Oasis mogu pomoći njihovim čelnicima da razmijene znanje, surađuju i steknu veću vidljivost i priznanje od organizacija koje mogu pružiti vitalnu podršku koja im je potrebna i koju zaslužuju da nastave sa svojim radom.

Sloboda medija 

Pravni okvir kojim se jamči sloboda medija u Bosni i Hercegovini relativno je razvijen, ali je u praksi ograničen nepovoljnim političkim i gospodarskim okruženjem prema Indeksu slobode medija za 2022. godinu Reportera bez granica. Neki mediji sami sebe cenzuriraju i izbjegavaju kritičko novinarstvo usljed pritisaka. Novinari/ke su najčešće izloženi verbalnim prijetnjama te povremenim fizičkim napadima. Novinari/ke se općenito ne osjećaju dovoljno zaštićenima dok rade svoj posao i ne vjeruju policiji da će ih zaštititi.

Tržišna struktura i dominacija 

Bosna i Hercegovina ima veoma rascjepkano medijsko tržište, navodi se u izvješću Reportera bez granica, s oko 40 televizijskih postaja, 150 radijskih postaja, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 časopisa i drugih publikacija te oko 600 internetskih portala. Paradoksalno je da tako velik broj medija „ne podrazumijeva istinski pluralizam informacija i mišljenja”, navodi se u izvještaju Reportera bez granica. Građani se „sve više oslanjaju na mobilnu tehnologiju i online izvore” za dobivanje informacija – ponajviše na društveni medij Facebook – kojima bi se moglo pridonijeti pluralizmu, ali koje također obilježava zabrinjavajuće širenje lažnih vijesti i netočnih informacija prema izvještaju o Indeksu održivosti medija za 2019. godinu organizacije IREX.

Kako se financiraju mediji

Većina neovisnih nativnih digitalnih medija  u Bosni i Hercegovini ovisi o bespovratnim sredstvima inozemnih donatora kao što su USAID i privatne donatorske organizacije. Imajući u vidu da je to dugoročno neodrživo, neki digitalni nativni  mediji nude usluge oglašivanja i konsaltinga kao dodatni izvor prihoda. Lokalne vlasti rijetko podržavaju neprofitne medije.

Šesnaest nativnih digitalnih medija iz Bosne i Hercegovine dio su ovog direktorija. To su mediji koji se često bave istraživačkim novinarstvom te etički i profesionalno izvještavaju o ljudskim pravima i pravima manjina.Time pokušavaju uspostaviti ravnotežu u medijskom ekosustavu, naspram komercijalnih platformi koje objavljuju pristrane i senzacionalističke sadržaje te platformi koje šire lažne vijesti i klikbejt informacije.

Većina medija uključenih u direktorij redovito izvještava o ljudskim pravima i pravima manjina, ali postoje i specijalizirane kuće koje pokrivaju važne teme kao što su pitanja koja se tiču LGBTIQA+ zajednice kao što je, primjerice, LGBTI.ba ili romske zajednice, kao što je NEWIPE.

Svih 16 medija neprofitne su organizacije čiji se rad financira prvenstveno putem inozemnih grant programa. Neki se od njih koriste uslugama oglašavanja i konsaltinga kao alternativnim izvorima prihoda. eTrafika stvorila je inovativnu uslugu – prvu platformu komercijalnih (stock) fotografija u Bosni i Hercegovini pod nazivom Foto baza. Platforma je stvorena da bi se smanjila ilegalna upotreba profesionalnih fotografija i zajamčila zaštita autorskih prava. „Želimo doprinijeti zaštiti autorskih prava i kontroliranju fotografskog tržišta”, kaže Vanja Stokić, glavna urednica platforme eTrafika. 

Među stotinama online portala u Bosni i Hercegovini mali je broj onih koji stvaraju originalne i visokokvalitetne sadržaje o temama od javnog interesa koji su financijski i sadržajno neovisni. Da bi ti nativni digitalni mediji postali samodostatni, potrebna su im znanja i vještine za razvoj poslovnih modela koji se oslanjaju na druge izvore prihoda a ne samo na grantove.

Posljednje ažuriranje: prosinac 2022.